Bidenova administracija podigla je carine na uvezena kineska električna vozila s 25 posto na 100 posto i ukinula carine na niz drugih proizvoda u sklopu sve dubljeg ekonomskog rata protiv Pekinga.
Najavljujući mjere u Rose Gardenu, Biden ih je pokušao predstaviti kao proradničke. Ali činjenica da ga je predstavila Jessie Gray, voditeljica velike aluminijske tvrtke, jednog od glavnih korisnika, dovoljno govori o klasnom sadržaju njegova tarifnog programa.
Učinak carina je nametanje poreza potrošačima kako bi se udebljali profiti korporacija. Kad je Trump uveo carinske mjere, Biden ih je osudio kao regresivne. Sada ne samo da prihvaća Trumpove trgovinske carine, već ih je proširio i produbio kao dio globalne vojne i ekonomske ofenzive usmjerene na Kinu zajedno s Rusijom i Iranom.
Biden je osudio kineski izvoz niza roba kao više nego što svijet može apsorbirati po „nepravedno niskim cijenama“. Ništa ne može jasnije otkriti krajnju iracionalnost kapitalističkog sustava od činjenice da proizvodnja jeftinije robe u većim količinama, čime se povećava materijalno bogatstvo i unaprjeđuju mjere za suočavanje s klimatskim promjenama, predstavlja opasnost.
Glavna stavka bila je povećanje carina na električna vozila, ali druge mjere, nametnute prema Odjeljku 301 Zakona o trgovini iz 1974. koji pokrivaju „nacionalnu sigurnost“, a usmjerene su na robu vrijednu oko 18 milijardi dolara, proširuju se i na druga ključna područja ekonomije.
Stopa na brojne proizvode od čelika i aluminija povisit će se s prethodne najviše razine od 7,5 posto na 25 posto. Stopa na poluvodiče povećat će se s 25 posto na 50 posto. Stopa na litij-ionske baterije koje se koriste u proizvodnji električnih vozila i u drugim područjima također će porasti na 25 posto, zajedno sa stopom na grafit i druge kritične minerale. Carina na solarne ćelije povisit će se s 25 na 50 posto.
Osim područja visoke tehnologije i zelene tehnologije, uvest će se nova tarifa od 25 posto za obalne dizalice. Carine na igle i šprice ići će od 0 do 50 posto, uz povećanje carina na maske za lice i gumene medicinske i kirurške rukavice koje će ići sa 7,5 posto na 25 posto.
Zabrinutost za „nacionalnu sigurnost“ – u suštini priprema za rat – istaknuta je u izjavi Bijele kuće kojom su najavljene mjere usmjerene na lanac opskrbe električnim vozilima.
Rečeno je da unatoč napretku u američkom „onshoringu“, Kina „trenutačno kontrolira više od 80 posto određenih segmenata opskrbnog lanca baterija za EV“, a „koncentracija kritičnih kapaciteta za rudarenje i rafiniranje minerala u Kini ostavlja naše opskrbne lance ranjivima, a našu nacionalnu sigurnost i ciljeve čiste energije u opasnost.“
Pozivanje na „čistu energiju“ je potpuna prevara. Učinak novih tarifnih mjera, čiji je cilj podizanje cijena, poskupjet će prelazak na zelenu energiju i time ga usporiti.
Mantra koja je pratila svaku najavu tarifa bila je tvrdnja da su one odgovor na kinesku „nepoštenu trgovinsku praksu“ i preplavljivanje globalnih tržišta izvozom po niskim cijenama, što je rezultat prijenosa tehnologije i tržišnih radnji, referenca na državne subvencije.
Pravi razlog leži negdje drugdje i istaknut je u izjavi Bijele kuće, u kojoj se kaže da ulaganja koja se financiraju Zakonom o smanjenju inflacije i Zakonom o CHIPS-u i znanosti stvaraju nova radna mjesta u proizvodnji i čistoj energiji te „pomažu zajednicama koje su ostavljene da ostvare povratak.“
Bidenova administracija nije zabrinuta za „zajednice“, već za američke korporacije koje su zaostale za svojim suparnicima u razvoju tehnologije i učinkovitijih proizvodnih metoda, te učinak koji je to imalo na ratne kapacitete Washingtona.
Kao što je Financial Times naveo u svom izvješću, povećanja carina bila su „pažljivo usmjerena na strateške sektore“ i osmišljena su da „kupe vrijeme američkim tvrtkama da sustignu kineske konkurente“.
Jedan od glavnih razloga zaostajanja američkih korporacija je to što se akumulacija profita sve više usredotočuje na parazitsku financijalizaciju, često putem masivnog otkupa dionica, umjesto na razvoj proizvodnih snaga.
Rezultat je da je ekonomska nadmoć Amerike ozbiljno narušena, na što imperijalistička država odgovara u području u kojem uživa stalnu nadmoć: uporabom vojnih sredstava.
To je značaj usredotočenosti na „strateške sektore“, posebice računalne tehnologije, koje su vitalne za funkcioniranje i jačanje imperijalističkog ratnog stroja.
Ekonomski rat protiv Kine, koji se vodi u kombinaciji s političkim i vojnim provokacijama usmjerenim na Tajvan i Južno kinesko more, vodi se uz tvrdnju da su carinske mjere potrebne radi zaštite interesa američkih radnika.
Sindikalna birokracija igra vitalnu ulogu u promicanju ove fikcije, a bilo je značajno da je niz sindikalnih dužnosnika bio prisutan dok je Biden održao svoju najavu u Rose Gardenu.
Pozdravljajući carine, međunarodni predsjednik sindikata United Steelworkers, David McCall, rekao je: „Pogrešna kineska trgovinska politika imala je ogroman negativan utjecaj na naše članove.“
United Auto Workers, koji su podržali Bidena za predsjednika SAD-a, rekli su da će povećanje carina osigurati da je „prijelaz na električna vozila pravedan prijelaz“.
Zapravo, potez američkih proizvođača automobila popraćen je ukidanjem radnih mjesta i intenziviranjem eksploatacije, a još mnogo toga slijedi.
A na djelu je širi program, kao što sindikalna birokracija dobro zna – jačanje vojnih kapaciteta američkog imperijalizma. Predsjednik UAW-a Shawn Fain opetovano se poziva na frazu „Arsenal demokracije“ kako bi okarakterizirao politiku sindikata, podsjećajući na njihovu ulogu u Drugom svjetskom ratu kada su provodili obećanje o „nikakvom štrajku“ i podržavali zatvaranje socijalista.
Pozivanje na ovu reakcionarnu povijest jasno pokazuje da su više nego spremni i voljni ponoviti ovu ulogu u ratu protiv Kine koji se razvija.
Bidenove carinske mjere imat će dalekosežne međunarodne posljedice.
U Evropi, gdje se kineska električna vozila i drugi visokotehnološki proizvodi isključuju s američkog tržišta, izvješće koje priprema Europska komisija o kineskim električnim vozilima i drugom izvozu pod zastavom zaštite „nacionalne sigurnosti“, trebalo bi biti oboreno u nekoliko tjedana, i gotovo je sigurno da će eskalirati mjere ekonomskog rata.
Reagirajući na Bidenove mjere, kinesko Ministarstvo trgovine je reklo:
Kina će poduzeti odlučne mjere kako bi zaštitila vlastita prava i interese. SAD bi trebao odmah ispraviti svoje pogrešne postupke i ukinuti dodatne carinske mjere protiv Kine.
Ali kao što Peking dobro zna, takve će molbe naići na gluhe uši, budući da je cilj američkog imperijalizma osakatiti Kinu, koju smatra glavnom preprekom svojoj težnji za globalnom dominacijom.
S kineske strane, razvoj „novih proizvodnih snaga“ je egzistencijalno pitanje za stabilnost režima. Logika ovog sukoba stoga vodi ne samo do pojačanog ekonomskog rata, već u konačnici i do vojnog sukoba.
Bidenova administracija se igra vatrom. U intervjuu za Bloomberg, ministrica financija Janet Yellen rekla je: „Nadajmo se da nećemo vidjeti značajan odgovor – ali uvijek postoji mogućnost.“
Kao odgovor na intenziviranje ekonomskih sukoba, koji sve više nalikuju onima iz 1930-ih, samo na još višoj razini – sukobi koji su pomogli pripremiti put za Drugi svjetski rat – radnička klasa mora se boriti za svoje neovisne interese.
To zahtijeva političku borbu za međunarodni socijalistički program protiv kapitalističkih stranaka i njihovih rekvizita, sindikalne birokracije, kao jedini način da se spriječi ulazak u još jedan svjetski rat, čiji su uvjeti dodatno poboljšani najavljenim mjerama ekonomskog rata od strane Bidenove administracije.